Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti
Od osnivanja, 1948. godine, do danas Fakultet dramskih umetnosti je jedna od najplodnijih ustanova u oblasti produkcije dramskih i audio-vizuelnih umetnosti u zemlji, regionu i Evropi. Katedra za glumu i Katedra za (pozorišnu) režiju bile su prvi odseci Fakulteta, a kako su se razvijale tehnologije i specijalizacije u oblasti dramskog i audio-vizuelnog stvaralaštva, osnivane su nove katedre, što je značajno uticalo na proširenje formi i žanrova umetničke produkcije. U tom smislu možemo reći da danas rad nastavnika, saradnika i studenata Fakulteta dramskih umetnosti prožima ukupnu kulturu i dramsku i audio-vizuelnu umetničku ponudu naše zemlje.
Jedan od bitnih segmenata obrazovne delatnosti Fakulteta, pa time i oblasti kroz koju studenti artikulišu svoju kreativnost jesu audio, radiofonska ostvarenja – radio-drame, radio-igre, emisije različitih žanrova i formi, prilozi, reklame itd. Produkcija ovih ostvarenja realizuje se kroz zajedničke projektne aktivnosti studenata i nastavnika većeg broja katedara: za glumu, pozorišnu i radio režiju, dramaturgiju, menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture, katedre za snimanje i dizajn zvuka.
Zajednički rad timova okupljenih oko projekata ne samo da za rezultat ima realizaciju predispitnih ili ispitnih obaveza, već je to prostor kreativne i timske saradnje i početak izgradnje profesionalnih veza. Neki od ovih „školskih radova” šira javnost imala je priliku da čuje na programima radio-stanica (najčešće Radio Beograda), na malobrojnim festivalima i smotrama radiofonskih ostvarenja (na manifestaciji Dani radija, koja se tradicionalno održavala u Ohridu, a potom na Brezovici). Međutim, činjenica je da je najveći broj ovih ostvarenja ostao deo audio-arhive Fakulteta dramskih umetnosti bez mogućnosti da šira javnost bude upoznata sa kreativnim dometima studenata i nastavnika. Dodamo li ovome činjenicu da je najveći deo navedenih sadržaja sniman i čuvan na magnetofonskim trakama, postaje jasno da nisu postojale tehničke mogućnosti da šira javnost bude upoznata sa audio-produkcijom Fakulteta dramskih umetnosti.
U današnjim uslovima globalizacije i dominacije digitalnih tehnologija i medija, baština je ključna odrednica u artikulaciji i izražavanju kulturnog identiteta. Kako su audio-materijali koji su u poslednjih 35 godina nastali u okrilju Fakulteta dramskih umetnosti značajno kulturno i umetničko nasleđe, njihova zaštita, čuvanje i promocija postaju ne samo pravo već i obaveza. Zato ove sadržaje činimo javno dostupnim i tako, u duhu otvorene nauke, koji se u našem slučaju proširuje i na otvorenu umetnost, promovišemo i omogućujemo otvoren pristup rezultatima umetničkih istraživanja koja su izuzetno bitna za naš fakultet i Univerzitet umetnosti u Beogradu.
Projekat Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti je prva aktivnost Fakulteta na planu digitalne transformacije fonoteke i audio-građe. Cilj projekta je da sačuva i učini dostupnom raznovrsnu audio-građu koja baštini preko 70 godina postojanja i 35 godina produkcijskih aktivnosti našeg fakulteta. Digitalizacijom ove građe i otvaranjem pristupa njoj stvoren je autentičan virtuelni prostor u kome je ona sačuvana, arhivirana, sistematizovana i spremna za javno predstavljanje.
Zahvaljujući digitalnom sistemu za skladištenje materijala i sistema za upravljanje arhivom, omogućen je jednostavan pristup građi koja beleži protok vremena, uspeva da pruži suptilan presek obrazovnih praksi na Fakultetu dramskih umetnosti, svedok je vremena i sadržaja koji su inspirisali mlade umetnike i istraživače, te predstavlja dragocen doprinos i institucionalnoj i opštoj kulturi sećanja. Iako to inicijalno nismo imali na umu, sadržaji na ovoj platformi vredni su artefakti koji svedoče o dominantnim temama kojima su se u umetničkom i produkcijskom smislu bavili studenti i nastavnici Fakulteta, metodama i tehnikama realizacije istih, pa čak i svedočanstvo o jeziku i kulturi govora u prethodne tri decenije, koliko je u obrazovnom programu FDU prisutna realizacija radiofonskih ostvarenja.
Digitalna audio-arhiva sadrži 356 audio-zapisa: radio-drama, emisija, priloga, reklama, ukupnog trajanja od oko 54 sata, ali i oko 20 sati dokumentarnih zapisa okruglih stolova, diskusija i razgovora koji su realizovani na Fakultetu dramskih umetnosti tokom konferencija, proslava jubileja ili prilikom promocija knjiga i drugih prigodnih događanja. Prvi audio-zapisi koji su postavljeni na platformi datiraju iz 1985. godine, a poslednji iz 2019. godine.
Mentori u pripremi i realizaciji predstavljenih emisija bili su nastavnici i saradnici Fakulteta dramskih umetnosti (hronološkim redom): Aleksandar Korać, Nikola Maričić, Mirjana Nikolić, Ana Martinoli, Nebojša Mišković, Uroš Anđelković i Milica Ilčič.
Kod velikog broja emisija, različitih formi i žanrova, autori su istovremeno i izvođači, ali ono što u punom kapacitetu pokazuje značaj ovog projekta je činjenca da su izvođači nekih od ovih ostvarenja značajni dramski umetnici: Mirjana Karanović, Anita Mančić, Dragan Jovanović, Dejan Matić, Bojan Žirović, Branislav Platiša, Dušanka Stojanović, Tatjana Vančelovski, Marko Gvero, Predrag Miletić, Lepomir Ivković, Milica Janketić, Tamara Aleksić, Rade Marković, Vučić Perović, Đorđe Kreća, Mina Softić, Rade Ćosić, Ivana Žigon, Gordan Kičić, Vladislava Đorđević, Vojin Ćetković, Sergej Trifunović, Vladan Dujović, Branka Pujić, Slobodan Beštić, Mihajlo Lađevac, Dragoljub Denda, Tihomir Stanić, Katarina Žutić, Miloš Vlalukin, Radivoje Bukvić, Slobodan Ćustić i drugi.
Nažalost, neki od izvođaća ovih programa i emisija danas nisu među živima: Petar Kralj, Sonja Savić, Marinko Madžgalj, Nebojša Glogovac i drugi, čime ova platforma daje doprinos sećanju na doajene našeg glumišta i slobodno možemo reći suprotstavlja se zaboravu, ali i otkriva njihova umetnička ostvarenja koja su do sada bila nepoznata i javnosti nedostupna.
Iz svega navedenog jasno je da je projekat Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti samo početak aktivnog rada na sistematskom negovanju zvučne baštine i očuvanju kulture sećanja FDU kroz prezentaciju i promociju rezultata radiofonske produkcije. Verujemo da će ova platforma i njeni sadržaji značajno inspirisati nove generacije studenata Fakulteta dramskih umetnosti, ali i šire zajednice, da proučavaju i, u okvirima fakultetskih mogućnosti, aktivno kreiraju nove radiofonske sadržaje koji će biti deo nacionalne baštine i u funkciji reprezentacije, očuvanja i promocije nacionalnog identiteta. Konačno, skrećemo pažnju na činjenicu da je 27. oktobar međunarodni dan audio-vizuelne baštine i verujemo da će 2020. godine ova platforma posebno biti istaknuta kao nacionalni doprinos Fakulteta dramskih umetnosti i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje je pomoglo njenu realizaciju, čuvanje i promociju vrednih radiofonskih zapisa.
katalog link
dr Mirjana Nikolić, red. prof.
dr um. Aleksandra Jovanić, docent
dr Biljana Mitrović, naučni saradnik
mr Aleksandra Protulipac
Milica Ilčić, MA
mr Svetlana Jovičić
Nebojša Misković
Autor(i): Sanja Savković
Izvođači:
voditelj na FIST radiju: Mario Perović; dramatizacija: Đorđe Kosić i Sanja Savković; reditelj: Sanja Savković; glumci (i uloge): Tijana Marović (Valerija) i Vuk Kukanjac (Novak); snimatelj i dizajner zvuka: Milan Antić
Producenti: Sanja Savković
Godina produkcije: 2016
Trajanje: 00:17:50
Produkcija Fakulteta dramskih umetnosti Glavna junakinja drame je Valerija. Ona se sprema za spavanje (stavlja kremu na lice, pere zube) i žali se na komšije koje svakog dana do 3 ujutru prave žurku i remete joj san. Izlazi iz kupatila i ulazi u sobu u kojoj spava Novak. Lježe pored njega i razmišlja o tome kako sutra treba da porani jer mora na predavanja. Misli o kolokvijumu i ispitu i u sebi se zariče da će prestati da bude kampanjac i lenština, te da će od sledeće školske godine biti sasvim novi čovek. Prestaje sa razmišljanjima i nastoji da zaspi. Čuje se šuštanje koje je uznemiri i ona se pita "Šta je to bilo? Kakvo je to šuštanje? Šta se dešava?" Vidi da nema ničega i vraća se snu. Opet se nešto čuje i ona pomišlja da bi to mogao da bude provalnik. Ipak odlučuje da ne budi Novaka i smiruje se. Pita se zašto nema suzavac ispod jastuka kao "svi normalni ljudi". Parket škripi, šuštanje je sve glasnije. Ona ustaje i govori "Ruke u vis! Naoružana sam!" ali vidi samo otvoren prozor (koji lupa) i kesu za đubre (koja šušti). Smešna je sama sebi i smiruje se mislima o ponoćnoj užini - čaj, bensedin ili mleko? Otvara frižider, uzima mleko i pije iz čaše. Začuje se jako brujanje i ženski vrisak. Ona se uplaši i ispusti čašu koja se slomi. Pita se šta se dešava i otkud je došao zvuk motorne testere i vrisak? Čini joj se da je u horor filmu u kome ubica dolazi po nju. Smiruje se, otvara prozor da bi videla šta se napolju dešava. Čuje pijanca koji nešto viče i žali se na vlasnika kafane u kojoj se toči i pije loš alkohol u ogromnim količinama. Pomišlja kako bi svaki pijani ludak iz kafane mogao da dođe i ubije je. Zatvara prozor i vraća se u krevet. Opet se čuje ženski vrisak, ovoga puta uz zvuk jurnjave motora. Ovoga puta Valerija tome ne pridaje značaj i nastoji da zaspi. Zvuci žurke u komšiluju se opet čuju. Ona se nervira i zove komšinicu telefonom. Spuste joj slušalicu. Ona zove ponovo i preti da će, ako ne utišaju muziku, pozvati policiju. Muzika prestaje da se čuje. Valerija se vraća u krevet. Govori sebi: "Smiri se Vaki, ovo je bio dug dan." Opet se nešto čuje. Mačka? Komšije koje se useljavaju? Provalnici? Neko je na vratima i zvoni. Ona pogleda kroz špijunku i vidi dva lika koja ne poznaje. Ne otvara im i oni odlaze. Novak se probudio i zove je da se vrati u krevet. Smiruje je i poljubi za laku noć. Valerija konačno zaspi.