Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti
Od osnivanja, 1948. godine, do danas Fakultet dramskih umetnosti je jedna od najplodnijih ustanova u oblasti produkcije dramskih i audio-vizuelnih umetnosti u zemlji, regionu i Evropi. Katedra za glumu i Katedra za (pozorišnu) režiju bile su prvi odseci Fakulteta, a kako su se razvijale tehnologije i specijalizacije u oblasti dramskog i audio-vizuelnog stvaralaštva, osnivane su nove katedre, što je značajno uticalo na proširenje formi i žanrova umetničke produkcije. U tom smislu možemo reći da danas rad nastavnika, saradnika i studenata Fakulteta dramskih umetnosti prožima ukupnu kulturu i dramsku i audio-vizuelnu umetničku ponudu naše zemlje.
Jedan od bitnih segmenata obrazovne delatnosti Fakulteta, pa time i oblasti kroz koju studenti artikulišu svoju kreativnost jesu audio, radiofonska ostvarenja – radio-drame, radio-igre, emisije različitih žanrova i formi, prilozi, reklame itd. Produkcija ovih ostvarenja realizuje se kroz zajedničke projektne aktivnosti studenata i nastavnika većeg broja katedara: za glumu, pozorišnu i radio režiju, dramaturgiju, menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture, katedre za snimanje i dizajn zvuka.
Zajednički rad timova okupljenih oko projekata ne samo da za rezultat ima realizaciju predispitnih ili ispitnih obaveza, već je to prostor kreativne i timske saradnje i početak izgradnje profesionalnih veza. Neki od ovih „školskih radova” šira javnost imala je priliku da čuje na programima radio-stanica (najčešće Radio Beograda), na malobrojnim festivalima i smotrama radiofonskih ostvarenja (na manifestaciji Dani radija, koja se tradicionalno održavala u Ohridu, a potom na Brezovici). Međutim, činjenica je da je najveći broj ovih ostvarenja ostao deo audio-arhive Fakulteta dramskih umetnosti bez mogućnosti da šira javnost bude upoznata sa kreativnim dometima studenata i nastavnika. Dodamo li ovome činjenicu da je najveći deo navedenih sadržaja sniman i čuvan na magnetofonskim trakama, postaje jasno da nisu postojale tehničke mogućnosti da šira javnost bude upoznata sa audio-produkcijom Fakulteta dramskih umetnosti.
U današnjim uslovima globalizacije i dominacije digitalnih tehnologija i medija, baština je ključna odrednica u artikulaciji i izražavanju kulturnog identiteta. Kako su audio-materijali koji su u poslednjih 35 godina nastali u okrilju Fakulteta dramskih umetnosti značajno kulturno i umetničko nasleđe, njihova zaštita, čuvanje i promocija postaju ne samo pravo već i obaveza. Zato ove sadržaje činimo javno dostupnim i tako, u duhu otvorene nauke, koji se u našem slučaju proširuje i na otvorenu umetnost, promovišemo i omogućujemo otvoren pristup rezultatima umetničkih istraživanja koja su izuzetno bitna za naš fakultet i Univerzitet umetnosti u Beogradu.
Projekat Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti je prva aktivnost Fakulteta na planu digitalne transformacije fonoteke i audio-građe. Cilj projekta je da sačuva i učini dostupnom raznovrsnu audio-građu koja baštini preko 70 godina postojanja i 35 godina produkcijskih aktivnosti našeg fakulteta. Digitalizacijom ove građe i otvaranjem pristupa njoj stvoren je autentičan virtuelni prostor u kome je ona sačuvana, arhivirana, sistematizovana i spremna za javno predstavljanje.
Zahvaljujući digitalnom sistemu za skladištenje materijala i sistema za upravljanje arhivom, omogućen je jednostavan pristup građi koja beleži protok vremena, uspeva da pruži suptilan presek obrazovnih praksi na Fakultetu dramskih umetnosti, svedok je vremena i sadržaja koji su inspirisali mlade umetnike i istraživače, te predstavlja dragocen doprinos i institucionalnoj i opštoj kulturi sećanja. Iako to inicijalno nismo imali na umu, sadržaji na ovoj platformi vredni su artefakti koji svedoče o dominantnim temama kojima su se u umetničkom i produkcijskom smislu bavili studenti i nastavnici Fakulteta, metodama i tehnikama realizacije istih, pa čak i svedočanstvo o jeziku i kulturi govora u prethodne tri decenije, koliko je u obrazovnom programu FDU prisutna realizacija radiofonskih ostvarenja.
Digitalna audio-arhiva sadrži 356 audio-zapisa: radio-drama, emisija, priloga, reklama, ukupnog trajanja od oko 54 sata, ali i oko 20 sati dokumentarnih zapisa okruglih stolova, diskusija i razgovora koji su realizovani na Fakultetu dramskih umetnosti tokom konferencija, proslava jubileja ili prilikom promocija knjiga i drugih prigodnih događanja. Prvi audio-zapisi koji su postavljeni na platformi datiraju iz 1985. godine, a poslednji iz 2019. godine.
Mentori u pripremi i realizaciji predstavljenih emisija bili su nastavnici i saradnici Fakulteta dramskih umetnosti (hronološkim redom): Aleksandar Korać, Nikola Maričić, Mirjana Nikolić, Ana Martinoli, Nebojša Mišković, Uroš Anđelković i Milica Ilčič.
Kod velikog broja emisija, različitih formi i žanrova, autori su istovremeno i izvođači, ali ono što u punom kapacitetu pokazuje značaj ovog projekta je činjenca da su izvođači nekih od ovih ostvarenja značajni dramski umetnici: Mirjana Karanović, Anita Mančić, Dragan Jovanović, Dejan Matić, Bojan Žirović, Branislav Platiša, Dušanka Stojanović, Tatjana Vančelovski, Marko Gvero, Predrag Miletić, Lepomir Ivković, Milica Janketić, Tamara Aleksić, Rade Marković, Vučić Perović, Đorđe Kreća, Mina Softić, Rade Ćosić, Ivana Žigon, Gordan Kičić, Vladislava Đorđević, Vojin Ćetković, Sergej Trifunović, Vladan Dujović, Branka Pujić, Slobodan Beštić, Mihajlo Lađevac, Dragoljub Denda, Tihomir Stanić, Katarina Žutić, Miloš Vlalukin, Radivoje Bukvić, Slobodan Ćustić i drugi.
Nažalost, neki od izvođaća ovih programa i emisija danas nisu među živima: Petar Kralj, Sonja Savić, Marinko Madžgalj, Nebojša Glogovac i drugi, čime ova platforma daje doprinos sećanju na doajene našeg glumišta i slobodno možemo reći suprotstavlja se zaboravu, ali i otkriva njihova umetnička ostvarenja koja su do sada bila nepoznata i javnosti nedostupna.
Iz svega navedenog jasno je da je projekat Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti samo početak aktivnog rada na sistematskom negovanju zvučne baštine i očuvanju kulture sećanja FDU kroz prezentaciju i promociju rezultata radiofonske produkcije. Verujemo da će ova platforma i njeni sadržaji značajno inspirisati nove generacije studenata Fakulteta dramskih umetnosti, ali i šire zajednice, da proučavaju i, u okvirima fakultetskih mogućnosti, aktivno kreiraju nove radiofonske sadržaje koji će biti deo nacionalne baštine i u funkciji reprezentacije, očuvanja i promocije nacionalnog identiteta. Konačno, skrećemo pažnju na činjenicu da je 27. oktobar međunarodni dan audio-vizuelne baštine i verujemo da će 2020. godine ova platforma posebno biti istaknuta kao nacionalni doprinos Fakulteta dramskih umetnosti i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje je pomoglo njenu realizaciju, čuvanje i promociju vrednih radiofonskih zapisa.
katalog link
dr Mirjana Nikolić, red. prof.
dr um. Aleksandra Jovanić, docent
dr Biljana Mitrović, naučni saradnik
mr Aleksandra Protulipac
Milica Ilčić, MA
mr Svetlana Jovičić
Nebojša Misković
Autor(i): Jelena Simović, Milica Spasojević i Una Stevanović
Izvođači:
Producenti: Jelena Simović, Milica Spasojević i Una Stevanović
Godina produkcije: 2010
Trajanje: 00:43:07
Obrazovanje bi trebalo da bude osnovno ljudsko pravo. Uprkos tome, samo imućni stanovnici u našoj zemlji mogu sebi da priušte lagodan studentski život. Školarine se konstantno povećavaju, a studenti ni sami ne znaju šta dobijaju za svoj novac. Povodom toga intervjuisan je državni sekretar u Ministarstvu prosvete, prof. dr Radivoje Mitrović i anketirani su ugroženi studenti. Intervju sa državnim sekretarom Ministarstva prosvete, prof. dr Radivojem Mitrovićem koji govori o tome šta sprečava sniženje ili ukidanje školarina u našoj zemlji? Zašto su razlike među školarinama velike, a razlike u kvalitetu studija nisu? Zašto su školarine na nakim državnim fakultetima više od školarina na nekim privatnim fakultetima? Zašto se školarine povećavaju a broj budžetskih mesta smanjuje? Šta treba uraditi da bi se školarine smanjile? Zašto veliki broj studenata i diplomaca odlazi iz naše zemlje? Da li naša država radi nešto na tome da se ti ljudi vrate? Šta studenti treba i mogu da urade da bi školarine bile niže? Šta bi Studentski parlament po tom pitanju trebalo da uradi? Na kraju studentkinja medicine, studentkinja fizičke hemije, student turizmologije i studentkinja italijanskog jezika govore o školarinama koje plaćaju i pitaju se šta dobijaju za taj novac.