o projektu
Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti
Od osnivanja, 1948. godine,
do danas Fakultet dramskih umetnosti je jedna od najplodnijih ustanova u
oblasti produkcije dramskih i audio-vizuelnih umetnosti u zemlji, regionu i
Evropi. Katedra za glumu i Katedra za (pozorišnu) režiju bile su prvi odseci
Fakulteta, a kako su se razvijale tehnologije i specijalizacije u oblasti
dramskog i audio-vizuelnog stvaralaštva, osnivane su nove katedre, što je
značajno uticalo na proširenje formi i žanrova umetničke produkcije. U tom
smislu možemo reći da danas rad nastavnika, saradnika i studenata Fakulteta
dramskih umetnosti prožima ukupnu kulturu i dramsku i audio-vizuelnu umetničku
ponudu naše zemlje.
Jedan od bitnih segmenata
obrazovne delatnosti Fakulteta, pa time i oblasti kroz koju studenti artikulišu
svoju kreativnost jesu audio, radiofonska ostvarenja – radio-drame, radio-igre,
emisije različitih žanrova i formi, prilozi, reklame itd. Produkcija ovih
ostvarenja realizuje se kroz zajedničke projektne aktivnosti studenata i
nastavnika većeg broja katedara: za glumu, pozorišnu i radio režiju, dramaturgiju,
menadžment i produkciju pozorišta, radija i kulture, katedre za snimanje i
dizajn zvuka.
Zajednički rad timova okupljenih
oko projekata ne samo da za rezultat ima realizaciju predispitnih ili ispitnih
obaveza, već je to prostor kreativne i timske saradnje i početak izgradnje
profesionalnih veza. Neki od ovih „školskih radova” šira javnost imala je priliku
da čuje na programima radio-stanica (najčešće Radio Beograda), na malobrojnim
festivalima i smotrama radiofonskih ostvarenja (na manifestaciji Dani radija, koja se tradicionalno
održavala u Ohridu, a potom na Brezovici). Međutim, činjenica je da je najveći
broj ovih ostvarenja ostao deo audio-arhive Fakulteta dramskih umetnosti bez
mogućnosti da šira javnost bude upoznata sa kreativnim dometima studenata i
nastavnika. Dodamo li ovome činjenicu da je najveći deo navedenih sadržaja sniman
i čuvan na magnetofonskim trakama, postaje jasno da nisu postojale tehničke mogućnosti
da šira javnost bude upoznata sa audio-produkcijom Fakulteta dramskih
umetnosti.
U današnjim uslovima globalizacije i
dominacije digitalnih tehnologija i medija, baština je ključna odrednica u
artikulaciji i izražavanju kulturnog identiteta. Kako su audio-materijali koji
su u poslednjih 35 godina nastali u okrilju Fakulteta dramskih umetnosti
značajno kulturno i umetničko nasleđe, njihova zaštita, čuvanje i promocija
postaju ne samo pravo već i obaveza. Zato ove sadržaje činimo javno dostupnim i
tako, u duhu otvorene nauke, koji se u našem slučaju proširuje i na otvorenu
umetnost, promovišemo i omogućujemo otvoren pristup rezultatima umetničkih
istraživanja koja su izuzetno bitna za naš fakultet i Univerzitet umetnosti u
Beogradu.
Projekat Tragovima
zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti
je prva aktivnost Fakulteta na planu digitalne transformacije fonoteke i audio-građe.
Cilj projekta je da sačuva i učini dostupnom raznovrsnu audio-građu koja
baštini preko 70 godina postojanja i 35 godina produkcijskih aktivnosti našeg fakulteta.
Digitalizacijom ove građe i otvaranjem pristupa njoj stvoren je autentičan
virtuelni prostor u kome je ona sačuvana, arhivirana, sistematizovana i spremna
za javno predstavljanje.
Zahvaljujući digitalnom sistemu za
skladištenje materijala i sistema za upravljanje arhivom, omogućen je jednostavan
pristup građi koja beleži protok vremena, uspeva da pruži suptilan presek
obrazovnih praksi na Fakultetu dramskih umetnosti, svedok je vremena i sadržaja
koji su inspirisali mlade umetnike i istraživače, te predstavlja dragocen doprinos
i institucionalnoj i opštoj kulturi sećanja. Iako to inicijalno nismo imali na
umu, sadržaji na ovoj platformi vredni su artefakti koji svedoče o dominantnim
temama kojima su se u umetničkom i produkcijskom smislu bavili studenti i
nastavnici Fakulteta, metodama i tehnikama realizacije istih, pa čak i
svedočanstvo o jeziku i kulturi govora u prethodne tri decenije, koliko je u
obrazovnom programu FDU prisutna realizacija radiofonskih ostvarenja.
Digitalna audio-arhiva sadrži 356 audio-zapisa:
radio-drama, emisija, priloga, reklama, ukupnog trajanja od oko 54 sata, ali i oko
20 sati dokumentarnih zapisa okruglih stolova, diskusija i razgovora koji su
realizovani na Fakultetu dramskih umetnosti tokom konferencija, proslava
jubileja ili prilikom promocija knjiga i drugih prigodnih događanja. Prvi audio-zapisi
koji su postavljeni na platformi datiraju iz 1985. godine, a poslednji iz 2019.
godine.
Mentori u pripremi i realizaciji predstavljenih
emisija bili su nastavnici i saradnici Fakulteta dramskih umetnosti
(hronološkim redom): Aleksandar Korać, Nikola Maričić, Mirjana Nikolić, Ana
Martinoli, Nebojša Mišković, Uroš Anđelković i Milica Ilčič.
Kod velikog broja emisija, različitih formi i
žanrova, autori su istovremeno i izvođači, ali ono što u punom kapacitetu
pokazuje značaj ovog projekta je činjenca da su izvođači nekih od ovih
ostvarenja značajni dramski umetnici: Mirjana Karanović, Anita Mančić, Dragan
Jovanović, Dejan Matić, Bojan Žirović, Branislav Platiša, Dušanka Stojanović,
Tatjana Vančelovski, Marko Gvero, Predrag Miletić, Lepomir Ivković, Milica
Janketić, Tamara Aleksić, Rade Marković, Vučić Perović, Đorđe Kreća, Mina
Softić, Rade Ćosić, Ivana Žigon, Gordan Kičić, Vladislava Đorđević, Vojin
Ćetković, Sergej Trifunović, Vladan Dujović, Branka Pujić, Slobodan Beštić,
Mihajlo Lađevac, Dragoljub Denda, Tihomir Stanić, Katarina Žutić, Miloš
Vlalukin, Radivoje Bukvić, Slobodan Ćustić i drugi.
Nažalost, neki od izvođaća ovih programa i
emisija danas nisu među živima: Petar Kralj, Sonja Savić, Marinko Madžgalj,
Nebojša Glogovac i drugi, čime ova platforma daje doprinos sećanju na doajene
našeg glumišta i slobodno možemo reći suprotstavlja se zaboravu, ali i otkriva njihova
umetnička ostvarenja koja su do sada bila nepoznata i javnosti nedostupna.
Iz svega navedenog jasno je da je projekat Tragovima zvučnog nasleđa – digitalizovana audio-arhiva Fakulteta dramskih umetnosti samo početak aktivnog rada na sistematskom negovanju zvučne baštine i očuvanju kulture sećanja FDU kroz prezentaciju i promociju rezultata radiofonske produkcije. Verujemo da će ova platforma i njeni sadržaji značajno inspirisati nove generacije studenata Fakulteta dramskih umetnosti, ali i šire zajednice, da proučavaju i, u okvirima fakultetskih mogućnosti, aktivno kreiraju nove radiofonske sadržaje koji će biti deo nacionalne baštine i u funkciji reprezentacije, očuvanja i promocije nacionalnog identiteta. Konačno, skrećemo pažnju na činjenicu da je 27. oktobar međunarodni dan audio-vizuelne baštine i verujemo da će 2020. godine ova platforma posebno biti istaknuta kao nacionalni doprinos Fakulteta dramskih umetnosti i Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije, koje je pomoglo njenu realizaciju, čuvanje i promociju vrednih radiofonskih zapisa.